Titanik

Dobrodošli na moj blog

24.11.2012.

Hasan Zahiragić LACA

Hasan Zahiragić LACA (1920-1943), pekarski radnik, komandir čete u Mostarskom bataljonu Desete hercegovačke udarne brigade. Rođen je 1920. godine u Mostaru. Potiče iz siromašne zanatlijske porodice. Porodične prilike i očeva nezaposlenost natjerale su njegovu porodicu da se odseli iz Mostara. Od 1923. do 1933. godine živio je u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu i izučio pekarski zanat. Iz Sarajeva, njegova se porodica ponovo vraća u Mostar. Hasan se sve češće nalazio u društvu mostarskih organizovanih radnika i učestvovao u svim njihovim akcijama protiv režima i eksploatacije. U velikim demonstracijama u Mostaru, početkom septembra 1940. godine, nalazio se u prvim redovima. Pred sam rat, otišao je na odsluženje vojnog roka u Zemun, a poslije kapitulacije jugoslovenske vojske vraća se u Mostar, i radi na sakupljanju oružja i vojne opreme. sa svojim drugovima prikupljeni materijal sklanja u ilegalne magazine, iz kojih će se kasnije naoružati prvi borci. Zaposlio se kao radnik u domobranskom vojnom magacinu, odakle je krišom odnosio oružje i opremu za borbu protiv neprijatelja. Istovremeno je, po zadatku partijske organizacije, radio i na drugim poslovima u okupiranom gradu: unosio je i rasturao letke u italijansku kasarnu, pisao parole po zidovima, svojim smjelim akcijama unosio je nemir i pometnju u nepijateljskim redovima. Napokon, kada mu je zapretila opasnost da bude otkriven, zajedno s još nekoliko svojih drugova, Hasan je 3.oktobra 1941. godine upao u domobransku kasarnu, sjeverni mostarski vojni logor, i iz nje izvukao 18 sanduka punicije s po 1.200 mataka, nekoliko pušaka i druge vojne opreme, a zatim sve to prebacio partizanskim borcima. Novembra 1941. godine, Hasan je stupio u Konjički (Mostarski) NOP odred, koji se nalazio na području Boračkog jezera. Bio je jedan od najhrabrijih i najodvažnijih boraca Odreda. Kada je poslije velike borbe, u martu 1942. godine, na Borču, partizanskim odredima u Hercegovini ponestalo municije, iz Operativnog štaba za Hercegovinu stiglo je naređenje Mostarskom bataljonu da municiju pokuša da pribavi iz okupiranog Mostara. s još trojicom drugova, Hasan se dobrovoljno javio za izvršenje ovog zadatka. Iz italijanskog magacina iznijeli su 22 sanduka municije, koja su zatim prebačena na oslobođenu teritoriju. Hasan Zahirović je više puta išao u pohode rodnom okupiranom gradu, odakle je donosio sanitetski materijal, oružje i municiju. U Mostarskom bataljonu Desete hercegovačke NOU brigade bio je jedan od najveštijih mitraljezaca. Kao komandir čete išao je uvijek prvi, pred svojim borcima, na neprijateljska gnijezda i bunkere. Učestvovao je u svim akcijama udarne desetine, a naročito se istakao u borbama za oslobođenje Žepča i Prozora, početkom 1943. godine, zatim u borbama za Konjic i Bijelu, gde su jake četničke snage imale mnoga i snažna utvrđenja. Poginuo je u rejonu prevoja Kobilja glava, kod Gacka, 8. aprila 1943. godine, u borbama protiv Italijana i četnika, u kojima je, pored ostalih jedinica Treće divizije NOVJ učestvovala i glavnina Desete hercegovačke udarne brigade. Za narodnog heroja proglašen je 26. decembra 1945. godine Sviđa mi se ·

Titanik
<< 11/2012 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

Godine su prosle pune muka. Ginulo se za slobodu nijemo. Ili s pjesmom umesto jauka, Druze Tito mi ti se kunemo. Veselje se siri na sve strane, sad slobodno po zemlji idemo. Al' velike pamticemo dane, Druze Tito mi ti se kunemo. Praznik s'lazi na ulice u
Drug Tito jaše na čelu kolone
Uz usku stazu planinsku.
Visoko,
Na vrhu, led. Krš, blato naokolo.
Dolje, u klancu, mutan potok šumi.
Oblaci tmasti vuku se po nebu,
A pramen, magle kao div se diže
Iz šume jela, bukvi i omorika.
On jaše, sve to ne vidi, ne čuje.
Kamo ga Miso prenijela? U kom
Svijetu živi? Od čega je bora
Na čelu i grč oko tvrdih usta?
Al' najednom je stao; trgnuo se.
Avet je pred njim. Sva je od blata smrznuta,
Od snijega i mraza. Stoji, studen širi
I veli:
"Kud ćeš drzniče? Ja vladam
U toj planini. Okreni se, gledaj
Te jadne momke, koje ovud vodiš.
Oni su, bosi, bijedno ljudsko meso.
Nevoljna krv, što moj je dah smrzava,
Kamo ih vodiš u patnju i u smrt?
Kipove od leda napravit ću od vas.
I stajat ćete, kruti, nepomični,
U tami noćnoj i u sv'ijetlu danjem
Na ovim gorskim stazama, znamenje
Velje mi moći, ljudima opomena,
Da čovjek ne sm'je preko nekih granica.
Okreni se i vrati u nizine,
Da kosti griješ kod ognjišta svoga,
Pokoran i tih; - najveći je zakon
Čovječiji: živjet, ma i kako bilo!"

To avet reče; on očima bljesne
I vatru prospe iz plamenih zjenica;
Ošinu konja i neman pregazi,
Pa viknu s visa:
"Naprijed"

Osnivačko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću. AVNOJ je konstituiran kao općenacionalno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta.

Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu donesena je odluka o obrazovanju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobren je nacrt ustava o uređenju buduće Jugoslavije na federativnoj i demokratskoj osnovi, uz priznavanje prava svim njenim narodima. Tako je rođena nova jugoslavenska država. Zasjedanju AVNOJ-a prisustvovala su 142 delegata. Odlučeno je da će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.

Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. augusta 1945. u Beogradu. AVNOJ se konstituirao kao privremena narodna skupština sa zadatkom da pripremi Ustavotvornu skupštinu. Novembra 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Lista Narodnog fronta dobila je 96% glasova. Narodna skupština je 29. novembra 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju (FNRJ). Jugoslavija je postala federativna zajednica 6 republika.



MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
2080

Powered by Blogger.ba